Nakon završetka Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u ljeto 2023. godine, a prije polaganja Hipokratove zakletve, obećao sam sebi da moja svrha i pozicija kao ljekara neće biti samo odgađanje bolesti, oronulosti i smrti pacijenta, već poboljšanje njihovog kvaliteta života, kaže dr. Faruk Gutić. Ovaj mladi ljekar pripada novoj generaciji medicinskih stručnjaka u BiH, a njegova vizija i pristup su smjernice za bolju budućnost bh zdravstva.
Dr. Faruk Gutić je mladi ljekar rodom iz Banovića. Prošle godine završio je Medicinski fakultet u Sarajevu a nedavno, zajedno sa kolegama, pokrenuo online platformu na društvenim mrežama kako bi medicinu približili građanima a posebno mladim ljudima.
”Svaki ljekar ispred sebe ima izbor da liječi oboljenja, nekada pobijedite, nekada izgubite, no ako liječite osobu preko puta vas, uvjeravam i dokazujem sebi, da ćete uvijek pobijediti, bez obzira na ishod. Danas su naši pacijenti prisutni na društvenim mrežama, mlađi i stariji, konzumiraju marketinški sadržaj nepoznatog porijekla, autorstva i tačnosti. Iz tog razloga nastala je ideja da stvorimo mjesto na kojem ćemo biti bliži našim pacijentima i biti im na usluzi s našim znanjem, iskustvom i godinama iza nas, a na čast našim bijelim mantilima. Rečenica da je prevencija budućnost medicine postala je opravdanje za izbjegavanje preventivnih strategija. Preventivna medicina je danas, tu, i moramo joj posvetiti više vremena i razumijevanja, čak i ako to znači dodatne sate i neprospavane noći. Kao što sam i više puta spomenuo u svojim javnim nastupima, svaki ljekar je aktivista, koliko je svaki aktivista ljekar, samo što se jedni bave patologijom pojednica, a drugi društva u cjelini. Moj ljekarski poziv shvatam kao dar da sjednem u hiperautomobil socijalne promjene s pozicije koja mora zaslužiti poštovanje svojim djelima, a ne titulama”, ističe Gutić.
Jedan od izazova sa kojim se suočava zdravstvo u BiH ali i širom svijeta su online prevare u kontekstu medicinskih usluga, preparata, instant rješenja te zloupotrebe identiteta ljekara ali i pacijenata. Dr. Faruk Gutić smatra da niti jedan odgovoran zdravstveni radnik neće preporučiti ili dati savjet preko društvene mreže osim da mora da vas pregleda.
”Anamneza, fizikalni pregled, historija oboljenja, individualna varijabilnost, prethodna konzumacija medikamenata, potencijalna alergijska reakcija i trenutna terapija su polazna tačka svakog odgovornog zdravstvenog radnika u postupanju s pacijentom. Dodatni savjeti se odnose na provjeru platformi, njihovog vlasništva, impressuma i obavezna konsultacija sa svojim ljekarom porodične medicine oko svakog preparata, suplementa ili dodatne terapije koju želite uvesti u svoj svakodnevni život.”
Osnovni razlog zbog kojeg se dr. Faruk Gutić odlučio na pokretanje online platforma jeste preventivna medicina odnosno edukacija pacijenata.
”Svrha ljekara nije samo da liječi, već prvenstveno da edukuje svoje pacijente o njihovim oboljenjima, uticaju na njihovo zdravlje, progresiji ili načinima rješavanja etiološkog uzroka koji je doveo do oboljenja, ali i mogućim komplikacijama koje se mogu razviti vremenom, a pogotovo se to odnosi na hronična oboljenja. Segment lažnih i alternativnih načina liječenja, nažalost, nije uređen na onaj način na koji bi mi to željeli i kako bi trebalo da bude, pozivajući se na stručnu spremu i licence za samostalni rad. Prema našem mišljenju, ova problematika zahtijeva zakonska rješenja, ali i njihovu implementaciju u svakodnevnoj praksi. Teško je očekivati da će se problem riješiti sam od sebe, ili da je moguće rješiv od strane grupe pojedinaca. U rješenju ove problematike najveća odgovornost leži na pravosudnim institucijama.”
Kada je riječ o najčešćim zdravstvenim problemima, dr. Faruk Gutić ističe da je prekomjerna težina i gojaznost bolest sama po sebi, a predstavlja i dodatni fakor rizika i može biti uvod za čitav niz drugih oboljenja, od povišenog krvnog pritiska, šećerne bolesti i oboljenja lokomotornog sistema.
Prekomjerna težina i gojaznost je bolest sama po sebi, a predstavlja i dodatni fakor rizika i može biti uvod za čitav niz drugih oboljenja, od povišenog krvnog pritiska, šećerne bolesti i oboljenja lokomotornog sistema. Prema podacima Svjetske Zdravstvene Organizacije, broj gojaznih osoba se za posljednjih pola vijeka utrostručio, dok svake godine od posljedica gojaznosti nažalost život izgubi blizu tri miliona osoba. Da bi se gojaznost prepoznala, potrebno je precizno odrediti odnos mišića i masti, kao i index skeletnog mišića (SMI). Pored genetske predispozicije, loših navika u ishrani, fizičke neaktivnosti, načina života, uzrok gojaznosti može biti i intolerancija na određene namirnice koje izazivaju usporavanje metabolizma i nagomilavanje kilograma, posebno je bitno ispitati i vrlo često prateći problem u hormonalnom statusu i fiziologiji funkcionisanja žlijezda.
Probavne smetnje se vrlo često susreću kod mladih ljudi. Ponekad je vrlo teško odrediti tačan uzrok višestrukih probavnih smetnji, no jedan od češćih razloga jeste sindrom iritabilnog crijeva (eng. IBS- Irritable bowel syndrome). IBS često narušava kvalitetu života, te je drugi razlog na listi izostanka s posla. Povezuju se njegovi uticaji na mentalno i fizičko zdravlje, tako da nije rijetko da ide skupa s hroničnim umorom, stresom, depresijom i anksioznosti. Sve je popularnije IBS nazivati biopsihosocijalnim poremećajem modernog vremena. U susjednoj Hrvatskoj IBS je prisutan u 29% pacijenata s probavnim smetnjama, dok je brojka na svjetskom nivou između 10 i 15 procenata.
Skolioza potiče od grče riječi “skoliosis” što u prevodu znači savijanje. Prvi put skoliozu je opisao otac medicine, Hipokrat. Prema Scoliosis Research Society-SRS, skolioza predstavlja trodimenzionalnu deformaciju kičmenog stuba s bočnim iskrivljenjem od 10 ili više stepeni posmatrano u frontalnoj ravni. Vrlo često je idiopatska ili nepoznatog uzroka. Javlja se kod zdrave djece u periodima intenzivnog rasta i razvoja. Uglavnom je taj procenata izražen posljednih decenija kod djece u predškolskoj i školskoj dobi. Svi deformiteti se mogu dovesti u korelaciju s lošim držanjem tijela. Razloga je mnogo, a neki od njih su duže sjedenje djece, manjak fizičke aktivnosti, duži boravak za ekranima, loš položaj prilikom dužeg sjedenja za ekranima, pretjerana upotreba mobilnih telefona i video igrica. Neadekvatna ishrana, promjene 24-satnog ritma, oscilacije u spavanju i dodatno loš položaj prilikom spavanja dodatno doprinose problemu deformiteta kičmenog stuba kod vrlo mladih naraštaja.
Iz svega navednog se može zaključiti da su tri vrlo bitne karike preventivne medicine. Dr. Faruk Gutić objašnjava ove tri kategorije.
1) ”Ishrana kojoj se moramo svi više posvetiti. Zdrava ishrana nije komplicirana, a sastoji se od manjeg unosa loših masti i soli, s bogatijim unosima biljnih vlakana, minerala, vitamina i složenim ugljinim hidratima. Osnova su žitarice i proizvodi od žitarica, gdje bi prednost trebalo dati proizvodima od integralnog brašna. Mliječni prozivodi bi trebali biti zastupljeni 1-2 obroka dnevno, a prednost je ponovno bitno dati onim proizvodima s nižim procentom masnoće. Meso je također zastupljeno sa 1 do 2 obroka dnevno, a prednost treba dati posnim vrstama mesa i ribe. Najvažniji je mehanizam obrade hrane, tako da treba izbjegavati prženu hranu i roštiljski način pripreme, na račun kuhane hrane. Pri tome koristiti biljne masti u pripremi.”
2) ”Fizička aktivnost je osnova i temelj dugovječnog zdravog života i očuvanosti lokomotornog sistema. Ona bi trebala biti prilagođena svakoj individui sukladno mogućnostima i mogućem opterećenju kojoj se osoba izlaže. Nisam veliki zagovornik pretreniranosti, zato što može ostaviti ozbiljnije posljedice po organizam u nekim slučajevima od netreniranosti. Kod pripradnika treće generacije i hroničnih bolesnika vrlo često preporučujem laganu šetnju od 45-1h svaki drugi dan ili svaki dan, zavisno od početne pozicije. Redovno vježbanje može umanjiti sistolni krvni pritisak za 1,78 mmHg, dijastolni krvni pritisak za 1,23 mmHg i frekvencu rada srca za 1.08 otkucaja u minuti.”
3) ”Mentalno zdravlje i rad na pamćenju je po meni treća bitna strategija prevencije oboljenja. Redovno čitanje ili rješavanje ukrštenica zajedno u kombinaciji s fizičkom aktivnosti i pravilnom ishranom djeluje sinergistički po naš organizam. Ne smijemo zaboraviti da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Upravo iz tih razloga potrebno je “vježbati” mozak poput mišića, kako bi se njegove funkcije što duže održale na optimalnom nivou.”
Kada je riječ o budućnosti bh zdravstva, kaže da je to vrlo teško i nezahvalno prognozirati. Ono u šta je siguran jeste to, da je vrlo bitno za svakog ljekara da bude autoritet po pitanju zdravlja u svojoj lokalnoj zajednici.
”Zaista, i moja malenkost dijeli optimizam i entuzijastičnost da če nova generacija mladih ljekara, koja je već sada imala priliku i doticaj sa modernim zdravstvenim sistemima u razvijenim zemljama EU, težiti njihovoj adaptaciji i unapređenju u BiH. S obzirom da se naši pacijenti danas informišu putem raznih društvenih platformi, naše prisustvo na istima, postaje mandatorno i neminovno.”, kaže dr. Faruk Gutić.
Upravo zbog svega navedenog, i činjenice kako je već prepoznati u društvenoj zajednici kao mlad, perspektivan, stručan i pristupačan ljekar, logično pitanje bilo je – Na koji način planira nastaviti karijeru – šta je oblast interesovanja? I naravno, ko je na tom putu podrška?
”Od početka moje simpatije je pokupio neuron odnosno nervna ćelija. Intrigantnost moždanih struktura, njihova evolutivna dimenzija i naše oskudno znanje su motiv koji me diže svako jutro iz kreveta. Profesionalni cilj je podići postotak znanja o nervnom sistemu i tajnama koje krije, što u doba tehnološke revolucije i vremenu u kojem dejstvujem kao ljekar se nadam ostvariti. Moderne tehnologije, hirurški roboti, rijetki slučajevi i nježne moždane strukture se od početka nalaze u domenu mog profesionalnog interesovanja. Na tom putu, najveća podrška su bili ljudi oko mene. Posebno bi istakao svoju djevojku, buduću magistricu farmacije, koja prvenstveno ima dovoljno strpljenja i razumijevanja za moje prekovremene sate provedene u radu, čitanju i istraživanju. Vrlo često se zna desiti da veliki dio odrađenog posla koji se nalazi iza televizijskog svjetla i kamere je upravo njena zasluga.”, ponosno ističe dr. Faruk Gutić.
S druge strane činjenica je da Bosnu i Hercegovinu svakodnevno napuštaju mladi, školovani, stručni i vrijedni ljudi. Ostajemo bez stručnjaka. No, dr. Faruk Gutić o tome ne razmišlja. Planova ima a medicina u BiH tek treba da se razvija. Upravo u tome i svoju šansu vidi ovaj mladi ljekar.
”Telemedicina ili medicina na daljinu uz upotrebu savremenih tehnologija je sigurno jedna od grana u razvoju. Teško je iz ove pozicije reći da mi je to jedan od ciljeva, s obzirom da za sebe smatram da pripadam nešto starijoj generaciji ljekara koji i dalje promišljaju medicinu u kontekstu fizikalnog pregleda pacijenta. Ukoliko se ponuditi prilika za konsultacije ili savjetovanje u kontekstu telemedicine, posebno kod naše dijaspore, mislim da ću i na taj izazov uspjeti adekvatno odgovoriti.”, kaže dr. Gutić.
Za kraj, šta biste preporučili ljudima, na koji način da ostanu zdravi i kada je vrijeme za posjetu ljekaru?
”Savjetovao bi im da slušaju svoj organizam. Da vrijeme više provode u prirodi, planinama, jezerima i ljepotama koje naša zemlja nudi. Postepeno da poboljšavaju svoje fizičke, psihičke i socijalne performanse. A što se tiče posjeta ljekaru, mi tu stojimo na raspolaganju. Potrebno je ponekad samo lijepa riječ i informacija da ste zdravi od strane autoriteta kao što je ljekar, da bi se osoba osjećala bolje.”, zaključuje dr Faruk Gutić u ovom razgovoru.
Ukoliko Vas detaljnije interesuje rad dr. Gutića preporučujem da posjetite njegovu facebook stranicu klikom OVDJE
U zdravlje!
