Svi nesretnici koji se nađu u situaciji da koriste usluge autobuske ili željezničke stanice Sarajevo, zaista mogu reći da su bili na jednoj od najgorih stanica u Evropi. Komentar je ovo sa jednog foruma iz 2007. godine. Dakle, 16 godina kasnije ništa se nije značajno promijenilo niti uradilo, s toga je ovaj komentar adekvatan opis današnjeg izgleda i usluge željezničke stanice u Sarajevu.
Argumentacija da je bio rat i da je zgrada željezničke stanice teško oštećena, više nije dovoljna u kontekstu opravdanja trenutno lošeg stanja. Trideset godina kasnije poznato je samo kako je kraljevina Saudijska Arabija još 2001. godine donirala ogroman novac za obnovu. Očito da nije urađeno dovoljno kako bi i danas, 22 godine nakon obnove, cijeli kompleks izgledao pristojno. Ne možemo se pohvaliti ni bogatim voznim redom jer je poprilično siromašan. Posljednji pokušaj revitalizacije željezničkog putničkog saobraćaja jeste nabavka talgo vozova. Nabavka nažalost nije uvjetovala razvijanje domaćeg a još manje međunarodnog saobraćaja. Pokušaja je bilo, ulaganja novca također ali iz današnje perspektive jasno je kako istinska vizija razvoja nije postojala.
Brzi Talgo voz je brzo progutao više od 2 miliona maraka (Sarajevo – Bihać)
Otužno je što se već decenijama uzaludno upozorava i šalju apeli da se Sarajevo i Bihać bolje povežu. Cestovna infrastruktura je zapostavljena i propala a za putnike na toj relaciji odavno predstavlja svojevrsnu noćnu moru. Godinama je postojala inicijativa da, kada već ne može autoput ili brza cesta, već postojeća željeznička infrastruktura bude oslonac za bolju saobraćajnu povezanost Sarajeva sa Unsko-sanskim kantonom.
Čekalo se sve do 2017. godine kada je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija zatražilo izdvajanje 2,3 miliona maraka za elektrifikaciju Unske pruge na dionici Bihać – Blatna. Cilj je bio osposobljavanje ove dionice za saobraćanje Talgo voza. Osim elektrifikacije, zbog katastrofalnog stanja na željezničkim stanicama u krajiškim mjestima, krenulo se u nabavku modernih kontejnera koji će predstavljati stanice. Reklo bi se, bolje išta nego ništa.
Godinu dana kasnije, tačnije 2. jula 2018. godine svečano je krenuo promotivni BH Voz sa Željezničke stanice Sarajevo prema Bihaću. Puni entuzijazma, pohvalili su se iz JP Željeznice Federacije BiH na svojoj zvaničnoj web stranici. Vijest možete pročitati ovdje.
“Vrijednost ovog projekta iznosi 2,8 miliona konvertibilnih maraka, od čega je 2,3 miliona konvertibilnih maraka obezbijedila Vlada Federacije BiH”.
Enis Đapić, generalni direktor i predsjednik Uprave Željeznica FBiH. (2.7.2018.)
Skupilo se tada nekoliko stotina građana te brojni novinari i predstavnici lokalne politike. Svi kako bi dočekali voz i podijelili sreću jer je Sarajevo napokon povezano sa Krajinom. Sa prvim vozom stigao je i tadašnji premijer Federacije BiH Fadil Novalić i odmah po izlasku iz voza dao obećanje.
“Ja vam garantiram da će ova linija ostati jer ne dodaje nikakve nove troškove Željeznicama FBiH koje su već u finansijskoj ravnoteži. Ovo nije pokušaj. Ovo nije samo povezivanje Sarajeva i Krajine, već i dva entiteta. Obećavam vam, ovaj projekat će ekonomski opstati i voz će redovno funkcionirati”.
Voz je redovno saobraćao i imao itekako značajan broj putnika. Možda ne dovoljno da bi se relacija proglasila profitabilnom ali je njen značaj počivao u činjenici da Sarajevo jeste glavni grad u kojeg se može doći iz bilo kojeg dijela Bosne i Hercegovine. Sreća i obećanje Novalića nisu dugo trajali. Uporedo sa otvaranjem ove željezničke linije, u Bosnu i Hercegovinu su počeli pristizati migranti. Sjetimo se, nekoliko stotina njih su svakodnevno na razne načine dolazili u Krajinu kako bi dalje putovali prema EU. Taj odlazak iz BiH a prelazak u Hrvatsku nije bio jednostavan pa su se mjesecima zadržavali na ulicama krajiških gradova. Nakon svega par mjeseci, više od 6 hiljada ih je bilo samo u Bihaću.
Tadašnji gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić krajem 2018. godine na sastanku sa tadašnjim ministrom sigurnosti Draganom Mektićem je tražio da se privremeno ukine željeznička linija Sarajevo-Bihać zbog ogromnog priliva migranata. Migranti su često koristili ovu liniju kako bi uspjeli doći uglavnom do Bihaća, Cazina ili Velike Kladuše.
Talgo voz je nekako opstao sve do marta 2020. godine kada je, u cilјu prevencije, zaštite i kontrole širenja korona virusa, prekinut željeznički saobraćaj. Od tada do danas, Talgo voz ili BH voz nije uspostavljen na relaciji Sarajevo – Bihać. Prema medijskim natpisima, saopštenjima i izjavama rukovodilaca JP Željeznice FBiH do uspostave linije u skorije vrijeme neće ni doći. Skoro tri miliona maraka utrošenih u elektrifikaciju i nabavku kontejnera, potrošeni su uzalud.
Siromašan vozni red sa nekoliko sezonskih relacija
Ako pogledate red vožnje dostupan na web stranici Željeznica Federacije BiH, možete uvidjeti kako riječ o relacijama u Kantonu Sarajevo, Zeničko dobojskom kantonu i sezonskim relacijama do Mostara i Ploča koje se ukidaju od septembra svake godine. Za dalje, iz Sarajeva, vozom ne možete nigdje.
Modernizacija na čekanju, karte se pišu ručno
Digitalizacija i elektronsko izdavanje voznih karti u sistemu Željeznica Federacije BiH nije moguće. Ovdje radnici na šalterima ručno pišu vozne karte. Osim sistema u kojem upisuju relaciju, nakon printanja karte ostali podaci se unose ručno. To uveliko doprinosi stvaranju gužvi i mogućnosti da zakasnite na voz. U takvom sistemu, mi se i dalje čudimo i pitamo zašto digitalizacija kasni. Turisti nam se smiju i dijele ove karte, uz opis na koji način se izdaju, putem društvenih mreža. U 2023. godini i dalje se olovkom izdaju vozne karte. Atrakcija u ponudi Željeznica Federacije BiH.
Prljavština, rupe, korov – tako izgleda glavna Željeznička stanica u Sarajevu
Gotovo da nema lošije, zapuštenije i zanemarenije zgrade u Sarajevu. Ipak je ovo centralno mjesto putničkog saobraćaja, odnosno trebalo bi biti. To što nema dovoljno putničkih linija ne znači da zgradu treba prepustiti zubu vremena, ali trenutno je nažalost tako.
Fontana obnovljena pa opet zapuštena – odnos prema kolektivnom pamćenju
Problemi i zanemarivanje stanja nisu svojstveni samo Željeznicama Federacije BiH. Ispred ove, zaista lijepe i historijski značajne građevine, nalazi se plato koji nosi naziv Trg žrtava Srebrenice, koji je u oktobru 2006. godine zvanično otvoren. U centralnom dijelu nalazi se fontana koja je godinama bila zapuštena i u lošem stanju. U medijima i javnosti je 10.7.2018. godine, uoči obilježavanja genocida u Srebrenici, predstavljena osvježena i rekonstruisana fontana.
Obnova je koštala 45.000 maraka koja su izdvojena iz budžeta Gradske uprave Sarajevo, kazao je tadašnji gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka.
Dvije godine kasnije, fontani je vraćen dobro poznati stari sjaj – prljavština, smeće, grafiti i zapuštenost. Tako izgleda i danas – 2023. godine. Još jednom da podsjetim, ovo je Trg žrtava Srebrenice a ova fontana najbolje pokazuje kako se odnosimo prema kulturi sjećanja i prema više od 8.327 nevino ubijenih žrtava genocida.
Gradska vlast na čelu sa gradonačelnicom Benjaminom Karić, povodom ovakvog sramnog odnosa prema Trgu žrtava Srebrenice, nije ništa poduzela.
