Kumulativno agresivno ponašanje Milorada Dodika naspram Kristijana Šmita mnogi bi okarakterisali kao dogovorenu predstavu za javnost. I nije teško povjerovati u takav model ponašanja jer često je to matrica javnog djelovanja domaćih aktera političke scene. Iza paravana ipak se krije strah Milorada Dodika samo zbog jedne stvari – državne imovine. Sankcije, prijetnje hapšenjem, usvajanje protuustavnih zakona, kabadahijsko-autoritarni režim vladanja gospodara RS-a nije ništa do borbe za državnu imovinu.
Milorad Dodik je nepredvidiv politički teoretičar zavjera civilizovanog svijeta protiv srpskog naroda i entiteta u kojem on vlada po principu ‘Bog na nebu, Dodik na zemlji’. Jedna kolegica dobro je primjetila kako je Dodik svakog dana vijest dana. Zapravo on diktira o čemu će se danas pisati u medijima, voditi javne debate i organizovati sastanci smirivanja političkih tenzija. Majstor Dodik u jednoj ruci drži otvoren plamen dok u drugoj ima aparat za gašenje požara.
Uhapsite Kristijana Šmita!
Među posljednih ludorijama gospodara RS-a jeste Uredba kojom se precizira hapšenje i deportacija Kristijana Šmita ukoliko bude imao sastanke na administrativnom prostoru entiteta RS. Nije riječ o smišljenoj strategiji jer Dodik odluke donosi iz minuta u minut. Zabavlja samog sebe, ljude oko sebe dovodi u nezakonite radnje a domaću javnost testira na količinu straha koji svakodnevno sije. Testira Dodik i strpljenje međunarodne zajednice ali za to nije previše zabrinut. Uvjeren je, što nije daleko od istine, da su tromi, spori i sve što rade jesu upozorenja.
Razumnu reakciju poslao je Igor Crnadak, jasno poručivši da je Šmit štićena osoba.
“Ja samo želim da apelujem da se ne dozvoli da uđemo u oružane sukobe. Obezbjeđenje Christiana Schmidta je naoružano i ako će se ova Dodikova prijetnja ostvariti postoji realna mogućnost od oružanih sukoba“
No to nije spriječilo Dodika da odgovori kako pripadnici MUP RS također imaju oružje i dužni su reagovati. Da li je Dodik svjestan šta izgovara i kakve posljedice to može proizvesti, jeste. Vrlo dobro zna šta priča samo je pitanje, zbog čega?
Šmit: Dolazim u RS, neće me uhapsiti!
Podrška mandatu i ovlastima visokog predstavnika stigla je od ambasade SAD u našoj zemlji kao i od Ureda EU. Poručili su kako najave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o dekretu kojim se sprječava ulazak visokog predstavnika Šmita u entitet predstavlja još jednu provokaciju koja narušava ustavni okvir Bosne i Hercegovine te da je žalosno što predsjednik RS ponovo stavlja težište na podjele, zapaljive i destabilizujuće poteze umjesto na reforme koje nose stvarne koristi za građane.
U isto vrijeme Šmit daje intervju za jedan njemački list u kojem, između ostaloga poručuje, kako se Dodik sa svojom retorikom doveo u nezgodan položaj: ako dođete u Banju Luku i ne budete uhapšeni, gubi ugled kod svojih pristalica, tvrdeći da uvijek čini ono što kaže. Tada će njegovi pristaše shvatiti da on zapravo ne čini uvijek ono što kaže i da ne čini dobro svojoj zemlji.
Od početka Šmitovog mandata u OHR-u, 1. avgusta 2021, Dodik i ostatak rukovodstva u RS tvrdi da on nije legitiman. Radio Slobodna Evropa u tekstu Može li Dodik da zabrani visokom predstavniku ulazak u RS? propituje razloge zbog kojih Šmit smeta Dodiku.
Državna imovina – pitanje svih pitanja
Suština cijele priče jeste pitanje rješavanja državne imovine. Vrijedi podsjetiti kako je Ustavni sud BiH do sada u nekoliko presuda precizirao da je pitanje državne imovine u nadležnosti države, odnosno Parlamentarne skupštine BiH. Međutim, rješavanje tog pitanja u Parlamentarnoj skupštini vlasti RS kategorički odbijaju jer tvrde da je sve riješeno jednačinom koja proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, tendenciozno izjednačavajući pravo na teritoriju sa pravom na vlasništvo. Sporazumom je predviđeno da bh. entitet RS ima 49 posto teritorije BiH.
Nije zanemarivo ponašanje vlasti RS koje su godinama unazad počele knjižiti državnu imovinu na entitet, protivno odlukama Ustavnog suda BiH. 2005. godine tadašnji Visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo je zakon kojim je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom do usvajanja novog na nivou Bosne i Hercegovine. Skoro dvadeset godina kasnije novog zakona nema, prvenstveno zbog nepostojanja političkog kompromisa. Da je državna imovina Dodiku važna i zbog čega, pisao sam prije nekoliko mjeseci a članak pročitajte ovdje.
Prijenos vlasništva na zajedničku agenciju
“Jedna mogućnost bila bi prijenos vlasništva na zajedničku agenciju, čiji bi prihodi bili pravično raspoređeni. Međutim, za to je potrebna volja za dijalogom. Svi ostali u Bosni su spremni na dijalog, samo gospodin Dodik nije”, kazao je Schmidt za Frankfurter Allgemeine Zeitung
Državna imovina, kako je dao u opisu Ustavni sud BiH, ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti, nego je državna imovina i „javno dobro“ (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i saobraćajna mreža, saobraćajna infrastruktura), koje prioritetno služi svim ljudima u državi.
Dakle, državna imovina je vlasništvo države BiH a ona se, u skladu sa zakonski definisanim dogovorom, može dati na upravljanje nižim administrativnim jedinicama uprave. Ukoliko se bude težilo rješavanju ovog pitanja na način osnivanja agencije, ona ne može biti zajednička već isključivo državna agencija. Svako drugačije rješenje ili tumačenje ozbiljno ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine.
Ako Šmit nametne Zakon o državnoj imovini – slijedi nezavisnost RS
Ushićeno je rekao Milorad Dodik. Time je, priča o hapšenju Šmita uvjetovana njegovim djelovanjem jasno precizirana. Milorad se plaši rješavanja državne imovine jer u tome vidi zalog za politički opstanak a osim toga, imovina mu je potrebna kako bi imao osnov za stvaranje države od entiteta. Bez imovine nema ni države a Dodik Bosnu i Hercegovinu odavno razvlašćuje.
